Atlas hrvatske arhitekture

Svojim prvim digitalnim izdanjem verificira slijed od tristotinjak arhitektonskih radova i inaugurira metodu razumijevanja arhitektonskog djela kroz pedeset detaljno elaboriranih primjera. Ova pojedinačna djela - međaši arhitekture hrvatskog prostora - izdvojena su obzirom na dosegnutu jasnoću, slojevitost ili specifičnost projektantske metode kojom izgrađuju vlastiti-arhitektonski i opći-društveni prostor. Ovako predstavljene i podastrijete kataloške jedinice izdvojene iz baštine višedesetljetnog trajanja projekta, nastavit će se dopunjavati i sukcesivno objavljivati u inkrementima od pedeset jedinica. Program se Atlasa temelji na nizu neovisno pretraživih kategorija koje uspostavljaju raznovrsne značenjske nizove, a upravo je izbor ovog medija bio podesan za stukturiranje njegovog opežnog sadržaja. Godina nastanka, lokacija, tipološke ili kritičke odrednice dovode jedinice Atlasa u odnose koji nadilaze okvire individualnih autorskih opusa. Svako od djela predstavljeno je sažetom karticom, koncentriranim dossierom s ilustracijama, nacrtima i kraćim tekstom. Izabrane ilustracije i prateći opisi instruktivni su za poznavanje djela, koja na ovaj način počinju i međusobno interferirati. Uočavaju se sličnosti i otvaraju nove teme unutar izabranog korpusa arhitekture. Ambicija ove kolekcije gradiva je otvoriti golemi registar kao aktivnu bazu za daljnje potentne usporedbe i ponuditi razgovijetnost unutar opsežnog polja hrvatske povijesti arhitekture. Ovim se načinom reanimiraju ideje i ciljevi Atlasa kao aktivne memorije i znanja o arhitekturi u njegovim izvornim metodama istraživanja i ciljevima pedagoških pouka za buduće vrijeme.

Nužnost sagledavanja konteksta arhitekture ne samo u objektivnom prostornom ili u mediju sinkronih i kronoloških odnosa već i unutar subjektivnog razvojnog luka pojedinaca ili grupa neminovno pridružuje suplementaran sustav Imenika autora matrici Atlasa. Imenik graditelja, arhitekata, urbanista, povjesničara arhitekture i stručnjaka drugih disciplina uključuje autore koji su ostvarili vrijedne opuse ili djela - realizacije, projekte, planove ili knjige relevantne za arhitektonsku struku. Popis obuhvaća autore koji djeluju na teritoriju Hrvatske, te one hrvatske autore koji djeluju u drugim zemljama. Tradicija tumačenja arhitekture u mediju referentnog sustava svih epoha uključuje stoga i autore koji su djelovali na prostoru Hrvatske prije dvadesetog stoljeća. Poput Atlasa, i ova će cjelina biti pretraživa, uz mogućnost višestrukih organizacija pridruženih baza podataka. Istovjetno Atlasu i Imenik je podložan periodičkim provjerama i nadopunama uz ekstenziju leksikonske elaboracije autorskih opusa s težištem na grafičkim i tekstualnim prilozima.

Projekt "Atlas arhitekture" pokrenuo je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća profesor Neven Šegvić s misijom uspostavljanja vrijednosnih pragova i pristupa arhitekturi kao segmentu kulturološkog prostora Hrvatske. Tada je formirana metoda kojom se kroz sudjelovanje na projektu i intenzivno uključenje kako u istraživanje, projektiranje tako i pedagoški rad, formirao pristup čiji su plodovi posredno informirali praksu. Uži krug sudionika je uključivao nastavnike, pripravnike, studente i vanjske suradnike koji su razmišljajući o arhitektonskim zadacima unutar šireg kulturnog konteksta vremena i njegovih izazova, ali i duboke uvjetovanosti djela njegovim tehnološkim okruženjem i prirodom djelovanja, gradili i vlastiti kreativni kredo. Stoga je kao temelj projekta, formirana memorija Atlasa, ne samo kao evidencija činjenica pohranjenih u dokumentaciji - autorskim ključem koncipirane diateke ili u bibliografiji sudionika projekta - već primarno kao vrijednosni sustav fundamentalnog znanja o hrvatskoj arhitekturi. Od 2005. godine Atlas provodi program formiranja baze podataka u elektronskom mediju.